preskoči na sadržaj

Ugostiteljska škola Opatija

Kurikulum zdravstvenog odgoja
 

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta objavljuje priručnike za učitelje, nastavnike i stručne suradnike za provedbu Zdravstvenog odgoja u osnovnim i srednjim školama.

(u privitku)

AMORES – CARNetov EU projekt za poticanje ljubavi učenika prema čitanju

CARNet je 22. listopada dobio potvrdu iz Bruxellesa da je potpisan ugovor za Comenius projekt AMORES – "An Approach to MOtivating learners to Read in European Schools" – "Pristup motivaciji učenika za čitanjem u europskim školama".

Uz CARNet, koji koordinira projekt, u konzorcij je uključeno još sedam partnera iz Danske, Velike Britanije, Poljske, Hrvatske, Švedske i Grčke, među kojima su sveučilišta, lokalna samouprava, škole i privatne trvtke. Projekt počinje 1. prosinca 2013. godine, a trajat će 24 mjeseci. Cjelokupni budžet projekta iznosi oko 400.000 EUR, dok EU financira 75%, što iznosi 299.400 EUR.

CARNetov projekt AMORES – "An Approach to MOtivating learners to Read in European Schools" jedan je od 12% projekata izabranih za sufinanciranje od ukupno 274 projektnih aplikacija koje su početkom ove godine stigle u Bruxelles. Projekt AMORES sudjelovao je u natječaju dodjele bespovratnih sredstava Programa za cjeloživotno učenje u okviru potprograma Comenius multilateralni projekti koji je u nadležnosti Izvršne agencije za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu (EACEA).

Posljednji rezultati PISA istraživanja o vještini čitanja pokazali su da u prosjeku jedan od pet petnaestogodišnjaka u europskim zemljama ima vrlo nisko razvijenu vještinu čitanja. Druga europska istraživanja su pokazala da više od jedne petine djece i mladih rijetko ili nikada ne čitaju u svoje slobodno vrijeme, dok bi gotovo petini bilo neugodno da ih njihovi vršnjaci vide kako čitaju. Mnogi učenici ne poznaju nacionalnu i europsku književnost, a nastojanja učitelja i nastavnika da pobude interes učenika za čitanjem nailaze na velike poteškoće.

Učitelji i nastavnici smatraju da bi korištenje IKT-a u nastavi književnosti moglo pomoći u povećanju interesa učenika. Međutim, da bi se IKT uspješno primijenile u nastavi književnosti potrebna je ne samo ekspertiza nastavnog osoblja u korištenju IKT-a, već i inovativne metodologije koje će iskoristiti potencijale IKT-a za učenje čitanja i književnosti.

S obzirom na porazne podatke o niskim vještinama i navikama čitanja kod učenika, jedan od najvažnijih ciljeva projekta AMORES je unaprijediti učenje književnosti širom Europe omogućujući učenicima aktivniji angažman kroz korištenje inovativne metodologije zasnovane na kreativnom i suradničkom korištenju tehnologije. Nova metodologija će osnažiti učenike da izraze svoje mišljenje i utječu na svoje iskustvo učenja kroz kreiranje e-artefakata inspiriranih nacionalnom književnošću i njihovim dijeljenjem s učenicima iz drugih europskih zemalja. Kreiranjem e-artefakata, dijeljenjem i komunikacijom s učenicima iz drugih europskih zemalja, učenici i nastavnici će povećati svoje digitalne kompetencije

Projekt će direktno uključiti dvjesto učenika i deset nastavnika u pet osnovnih i srednjih škola u pet europskih zemalja: Velikoj Britaniji, Švedskoj, Danskoj, Poljskoj i Hrvatskoj. Međutim, rezultati projekta će biti promovirani i šire u svim partnerskim zemljama kao i u drugim zemljama Europe. Najvažniji rezultati projekta uključuju metodologiju i upute za nastavnike za korištenje tehnologije s ciljem unapređenja čitanja i nastave književnosti, web kolekciju e-artefakata učenika i međunarodno natjecanje e-artefakata učenika.

Partneri na projektu AMORES su:

  • Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNet, Zagreb, Hrvatska
  • Silkeborg Naturfagscenter, Silkeborg Municipality, Silkeborg, Danska
  • Coventry University, Coventry, Velika Britanija
  • Staffordshire University, Stoke on Trent, Velika Britanija,
  • 36.6 Centrum Kompetencji, Lodz, Poljska,
  • Osnovna škola Horvati, Zagreb, Hrvatska,
  • Karlbergsskolan, Köping, Švedska,
  • NSF CYBERALL ACCESS, Atena, Grčka.

 

Više informacija o projektu AMORES uskoro ćete moći pronaći na stranicama CARNeta.

Obavijesti za nastavnike

 

Škola od 9 godina, manje bubanja, objektivnije ocjene...

Osnovna škola trebala bi trajati devet godina, od čega razredna nastava pet, ocjenjivanje bi trebalo postati objektivnije, u učenju bi trebalo biti više razumijevanja, a manje bubanja napamet, a broj gimnazijalaca povećao bi se sa 30 na 40 posto, samo su neki od naglasaka radnih dokumenata nove strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije koji su ovih dana procurili u medije.

Voditelj Nacionalnog operativnog tijela za donošenje strategije prof. dr. Neven Budak za tportal je potvrdio da su informacije objavljene u nekim dnevnim listovima poput Jutarnjeg točne, istaknuvši da je ipak riječ o radnim dokumentima koji su izašli u javnost prije nego što su trebali biti javno prezentirani sredinom rujna kada je planiran početak javne rasprave.

Novu strategiju izradilo je 60-ak stručnjaka, a prema prvim informacijama dobila je pozitivne ocjene kako nastavnika tako i sindikata. Predviđa prilično velike promjene u sustavu obrazovanja koje bi mlade trebale bolje pripremiti za domaće i europsko tržište rada. No kako bi se provela trebat će osigurati brojne preduvjete. Primjerice trebat će omogućiti dodatne kvalifikacije nastavničkog kadra koji će morati dobiti odgovarajuće licence koje će se više puta kroz karijeru obnavljati. Dodatno će se obrazovati i ravnatelji i rektori koji će morati steći neke menadžerske vještine i znanja kojima danas ne raspolažu. U radu s djecom planira se snažnije uključivanje stručnjaka poput psihologa koji bi trebali omogućiti da nastava bude više individualizirana kako bi zadovoljila potrebe nadarenih ali i onih koji imaju poteškoća u učenju. Time bi se smanjila potreba za instrukcijama, ali povećala za dodatnim kadrovima. Produženje osnovnoškolskog obrazovanja na devet godina kao i osiguravanje cjelodnevnog boravka, koje traže mnogi roditelji, povećat će broj djece u školama pa će trebati osigurati dodatne prostore. Kada strategija bude prihvaćena, trebat će donijeti novi nacionalni kurikulum, a nakon njega i predmetne kurikulume.

Budak zbog toga predviđa da će za uvođenje strategije trebati najmanje dvije do tri godine.


Duže školovanje

U devetogodišnjoj osnovnoj školi produžila bi se razredna nastava sa četiri na pet godina, dok bi predmetna i dalje trajala četiri. Prvi razred upisivala bi djeca koja do 31. 8. nastavne godine navrše šest godina. Ako redovno završavaju školovanje učenici bi između 15. i 16. mogli upisivati srednje, a ne kao do sada sa 14. Između 19. i 20. upisivali bi fakultete što pak znači da bi bili stariji i zreliji za odabir svojih budućih zanimanja.

Objektivnije ocjenjivanje

Ocjenjivanje bi trebalo postati objektivnije jer će država centralizirati ispite iz određenih predmeta već za osnovne škole, a nastavnici će ih koristiti kao baze za kreiranje vlastitih. Znanje potrebno za određenu ocjenu bit će jasnije propisano pa će i to pridonijeti objektivnosti ocjenjivanja i smanjenju često spominjane inflacije odlikaša. Ocjene u razrednoj nastavi bit će opisne i brojčane, a u nastavnoj brojčane. Osim znanja vrednovat će se i aktivnosti na satu, razni projekti, terenska nastava, seminari i sl.

Digitalizacija svih škola

Do 2020. godine sve će škole morati imati kvalitetan pristup ineternetu kako bi njihovo poslovanje postalo transparentnije te kako bi se dobar dio gradiva koje se u njima obrađuje mogao naći online. Digitalizacija sustava trebala bi osigurati i bolje praćenje uspjeha i razvoja učenika.

Više gimnazijalaca

Udio gimnazijalaca u srednjoškolskom obrazovanju do 2020. trebao bi narasti na 40 posto, a gimnazije bi trebale dobiti veći broj izbornih predmeta. U strukovnim školama prva će tri razreda biti općeg smjera, a konačno stručno usmjerenje birat će se tek u četvrtom. Stručne škole trebalo bi centralizirati u većim gradskim središtima. Naime, Hrvatska trenutno ima oko 130 elektrotehničkih škola, a Nizozemska, s gotovo 17 milijuna stanovnika, samo sedam.

Veća kvaliteta

Bolje prilagođavanje potrebama tržišta rada trebalo bi osigurati i reguliranje kvota te povećanje kvalitete studijskih programa. Kvaliteta profesorskog kadra trebala bi se osigurati izradom standarda kadrovske strukture koji bi trebao definirati obaveze profesora u nastavnom i znanstvenom radu koje će biti uvjet za napredovanje u zvanju.

Sve navedeno na prvi pogled zvuči pozitivno, međutim, tek treba vidjeti kako će na predloženi radni materijal reagirati šira stručna javnost i akademska zajednica te ima li Hrvatska realne kapacitete za provođenje ove strategije.

 

- SJEDNICA NASTAVNIČKOG VIJEĆA ODRŽAT ĆE SE U UTORAK 20. KOLOVOZA 2013.

 

Započeli upisi u 11. generaciju E-learning akademije

CARNetova E-learning akademija otvara prijave za 11. generaciju polaznika u programima E-learning Management, E-learning Tutoring i E-learning Course Design. Ljetni rok za prijave je otvoren do 21. srpnja 2013. godine. Ako u pojedinom programu ostane slobodnih mjesta, za njih će biti otvoren jesenski rok za prijave.

Programi E-learning akademije su namijenjeni zaposlenicima obrazovnih ustanova, tvrtki i drugih organizacija koje se bave obrazovanjem i koje u svojem radu već primjenjuju ili žele primjenjivati informacijske tehnologije. Programi traju dva semestra, a odvijaju se uglavnom online, uz tri radionice u Zagrebu.

Prije nekoliko dana s pohađanjem je završila 10. generacija polaznika, čime je ukupan broj polaznika koji su uspješno završili jedan od programa narastao na 495. Kako je proslavljena 10. obljetnica možete vidjeti na http://www.carnet.hr/ela/jubilarna_godina.

Više informacija o programima, prijavama kao i online prijavnicu, potražite na adresi
http://www.carnet.hr/ela/upisi. Za dodatne informacije obratite nam se elektroničkom poštom na adresu ela@carnet.hr ili telefonom na broj(01) 6661-760. Novosti pratite i putem Twittera na adresi http://twitter.com/ELAcademy.

- Pravilnik o obveznim udžbenicima i pripadajućim dopunskim nastavnim sredstvima

Pravilnikom o obveznim udžbenicima i pripadajućim dopunskim nastavnim sredstvima propisuje se koji se udžbenici i pripadajuća dopunska nastavna sredstva smatraju obveznima za uporabu u nastavnom i odgojno-obrazovnom radu u osnovnoj i srednjoj školi.
 
Pravilnik pogledajte u privitku.

- dokument Protokol o postupanju u slučaju seksualnog nasilja dostupan na mrežnim stranicama Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta (http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=12121&sec=1933).

Promišljanje obrazovanja: Ulaganje u vještine za bolja socioekonomska postignuća

Europska komisija je 20. studenoga 2012. godine u Strasbourgu predstavila novu strategiju za unaprjeđenje sustava obrazovanja i osposobljavanja naziva Promišljanje obrazovanja: ulaganje u vještine za bolja socioekonomska postignuća.

Europski sustavi obrazovanja i osposobljavanja i dalje ne uspijevaju isporučiti odgovarajuće vještine za zapošljavanje te nisu razvili prijeko potrebna partnerstva s poslovnim svijetom. Samim time upitno je i ostvarivanje obrazovnih ciljeva definiranih europskom strategijom za pametan, održiv i uključiv rast – Europa 2020.  

Dakle, cilj ove strategije jest potaknuti zemlje članice da odmah poduzmu mjere koje će osigurati da mladi ljudi razviju vještine i kompetencije potrebne tržištu rada i da ostvare ciljeve zemalja vezane za rast i radna mjesta. Uz to, strategija treba doprinijeti ostvarivanju obrazovnih ciljeva naglašenih u europskoj razvojnoj strategiji Europa 2020.

Strategija Promišljanje obrazovanja posebno naglašava problem nezaposlenosti mladih te ranog napuštanja obrazovanja diljem Europske unije i potiče zemlje članice na daljnja ulaganja u sustave obrazovanja i osposobljavanja te na razvoj vještina, s naglaskom na poduzetničke, i kompetencija koje odgovaraju potrebama tržišta rada. U ostvarivanju tog dijela strategije od velike će važnosti biti povezivanje obrazovnog i poslovnog svijeta.

Kako bi se podigla kvaliteta strukovnih (i poduzetničkih) vještina, aktivnosti u obrazovanju trebaju biti usmjerene na uspostavljanje i razvoj vrhunskog sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, poticanje i promicanje učenja na radnom mjestu, olakšavanje procesa priznavanja kvalifikacija stečenih izvan sustava formalnog obrazovanja, identificiranje nastavničkih kompetencija te uspostavljanje partnerstava.

Prioriteti koji su temelj za provedbu obrazovnih reformi u  zemljama članicama su sljedeći:

  1. Poticanje izvrsnosti u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju.
  2. Poboljšanje učinka dijela učenika koji su u riziku od ranog napuštanja školovanja te koji posjeduju nisku razinu osnovnih vještina.
  3. Jačanje pružanja transverzalnih vještina koje povećavaju zapošljivost, kao što su poduzetničke inicijative, digitalne vještine i strani jezici.
  4. Smanjiti broj niskokvalificiranih odraslih osoba.
  5. Pojačati korištenje učenja potpomognutog informacijskim i komunikacijskim tehnologijama te pristup visokokvalitetnim otvorenim obrazovnim sadržajima.
  6. Pregledati i jačati stručne profile svih nastavničkih zanimanja.

 Uz navedenu strategiju izrađeni su i sljedeći dokumenti koji će potpomagati njenu provedbu:

  • Praćenje obrazovanja i osposobljavanja 2012.
  • Promišljanje obrazovanja – analiza po zemljama
  • Jezične kompetencije za zapošljivost, mobilnost i rast
  • Partnerstva i prilagodljivi putovi za cjeloživotni razvoj vještina
  • Procjena ključnih kompetencija u inicijalnom obrazovanju i osposobljavanju
  • Strukovno obrazovanje i osposobljavanje za bolje vještine, rast i radna mjesta
  • Potpora nastavničkim zanimanjima za bolje ishode učenja

Vijest je preuzeta s internetskih stranica Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih.

- Pripreme, ispiti, domaće zadaće, ispitivanje, plan i program, stručna usavršavanja,izostanci, sjednice, imenici, popravni ispiti, matura, mobiteli pod klupom, roditeljski
sastanci, Facebook, pravilnici…nije lako biti nastavnik! Nastavnik je svaki dan baš kao na pozornici – učenici su mu publika, ponekad više, a ponekad manje sklona
pozitivnoj reakciji. Pitanje kako biti dobar nastavnik sigurno je vrlo dobro poznato svakome tko je ikad imao priliku stati pred učenike i pokušati im prenijeti svoja znanja. Biti ili ne biti strog,popustljiv ili zabavan, pitanje je sad! Pred vama se nalazi priručnik koji bi vam trebao pomoći s nekima od ovih pitanja.
Provest ćemo vas kroz različite teme: što je važno u odnosu učenika i nastavnika, što su točno generacijske razlike i kako se s njima nositi, kako dobro organizirati
nastavni sat i motivirati ne samo učenike, već i sebe samog, te ono što je učenicima ponekad najvažnije – što je bitno imati na umu u procesu ocjenjivanja učenika.
Ovaj je priručnik kompilacija znanja i informacija koje su vam dobro poznate, ali se ponekad izgube u jurnjavi s jednog sata na drugi i u žurbi oko obrađivanja opširnoga
gradiva. Nadamo se da će vam priručnik biti vrlo konkretan i sažet izvor ideja te da će vam donijeti novu energiju i motivaciju za ono što radite najbolje – nesebično prenosite svoje znanje i vještine iz generacije u generaciju.
Maja Mandekić
British Council

Pogledajte priručnik na linku:  http://www.asoo.hr/UserDocsImages/upravljanje_razredom_1.pdf

- U priviku se nalazi dokument "Učenje za budućnost:Kompetenecije u obrazovanju za održivi razvitak". Naime na sastanku Upravnog odbora za obrazovanje za održivi razvitak Gospodarske komisije UN za Europu u čijem radu sudjeluju i predstavnici Ministarstva zaštite okološia te Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta usvojen je predloženi dokument koji opisuje razvoj u skladu s prirodom, koji osigurava potrebe sadašnjih generacija bez ugrožavanja budućih....

Pročitajte...

- Od 1. svibnja 2012. godine u Agenciji za odgoj i obrazovanje ustrojen je Odjel za stručno-pedagoški nadzor u kojem posao obavlja 16 viših savjetnika. S obzirom da navedeni savjetnici rade stručno-pedagoški nadzor, ostale poslove, stručno usavršavanje i stručne ispite preuzeli su ostali viši savjetnici Agencije. U dokumentu donosimo popis savjetnika AZOO-a s novim zaduženjima, odnosno županijama, za koje će ubuduće organizirati gore navedene poslove. Pozivamo sve odgojno-obrazovne radnike da u Katalogu stručnih skupova planirane skupove stručnog usavršavanja za svoje predmetno područje traže pod imenom novoga savjetnika.

- Klikom na link www.preventivni.hr možete otvoriti web portal na kojem se nalaze informacije i materijali o preventivnim aktivnostim i projektima. Portal se zajednički pripremilo MZOS, AZO uz podršku Hrvatske akademske i istraživačke mreže i CARNet.

- Rječnik ovisnosti - Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta donijelo je Odluku o otkupu "Terminološkog opisnog rječnika ovisnosti", autora Siniše Brlasa, kao stručne literature namijenjene učiteljima i nastavnicima, stručnim suradnicima i svima onima koji su uključeni u odgojno-obrazovni proces u svim osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj..(www.skole.hr)

Kurikulum zdravstvenog odgoja za SRZ

Agencija za odgoj i obrazovanje na svojoj web stranici objavila je radne materijale i radionice pripremljene za provođenje Kurikuluma zdravstvenog odgoja na satu razredne zajednice.

Svi dokumenti nalaze se u privitku.

Diskriminacija u klupama – kako se boriti protiv nje

Jane Elliott, nekadašnja osnovnoškolska učiteljica u Iowi, 1968. godine provela je eksperiment u svom razredu „trećaša“, koji se do danas smatra jednako kontroverznim koliko i značajnim. Potaknuta ubojstvom Martina Luthera Kinga Jr., diskriminirajućim izjavama novinara prilikom izvještavanja o tom događaju, te općom nezainteresiranošću ostatka školskog osoblja za isti događaj, osmislila je kako se, barem u vlastitom razredu, boriti s rasizmom.

Jane Elliott podijelila je 28 učenika jednog trećeg razreda u dvije skupine, ovisno o boji njihovih očiju. Iznijela im je izmišljeni „znanstveni“ dokaz o tome zašto su ljudi plave boje očiju superiorniji u odnosu na ljude smeđe boje očiju, te u skladu s time donijela pravila koja će se od tog trena provoditi u razredu. Plavookim učenicima, primjerice, nije dozvoljeno tražiti drugu porciju tijekom užine. Plavookim učenicima nije dozvoljeno piti vodu u razredu izravno iz slavine; morali su koristiti plastične čaše. Smeđookim učenicima dozvoljeno je dodatnih 5 minuta odmora, tijekom kojih su plavooki učenici morali biti u razredu. Smeđooki učenici hvaljeni su kao marljivi, pažljivi, pouzdani i iskreni, dok su plavooki učenici okarakterizirani kao nedovoljno inteligentni, nesposobni, lijeni i nepošteni. Smeđooki učenici su ohrabrivani u radu. Smeđookim učenicima sugerirano je da se ne druže s plavookim učenicima, čak i ako su prethodno bili prijatelji. Plavookim učenicima dodijeljene su trake koje su morali nositi oko ruke, kako bi ih se na prvi pogled moglo razlikovati od smeđookih.

Ukratko, pravila su jasno diskriminirala plavooke učenike, a favorizirala smeđooke. Učenici su prihvatili pravila i uskoro su smeđooki učenici omalovažavali plavooke. Razred je bio podijeljen. Inače uspješni plavooki učenici sada su nailazili na probleme s čitanjem i matematičkim zadacima, a suprotan trend uočen je kod smeđookih učenika – njihova se izvedba poboljšala (prisjetite se Pigmalionovog efekta opisanog u članku „Uspjeh u školi“).
Počele su se javljati intenzivne emocionalne reakcije od strane diskriminiranih učenika – plač, agresija, povučenost. Toga petka, plave su oči bile zadnje što su učenici željeli imati.

Prvog dana idućeg tjedna, Jane Elliott zamijenila je uloge dviju skupina učenika. Rekavši da je prilikom zadnjeg susreta pogriješila, uvela je pravila koja su diskriminirala smeđooke, a favorizirala plavooke učenike. Ista su se ponašanja javila kao u petak.

Međutim, ono što je Jane zamijetila bilo je sljedeće – plavooka su djeca pokazivala značajno manje zlobna ponašanja u usporedbi s ponašanjem smeđooke djece u situaciji kada su oni bili favorizirani. Zaključila je da su plavooki učenici uvidjeli kakve rezultate je ponašanje smeđookih prouzročilo, zbog čega nisu bili spremni ponoviti takvo ponašanje.
Na kraju dana, Jane je rekla učenicima da mogu skinuti poveze koje su imali oko ruke. Ono čemu je tada svjedočila, posebno ju je dirnulo – učenici su se međusobno grlili, neki smiješeći se, drugi plačući. Tada je objasnila učenicima svrhu vježbe koju su prošli.

Unatoč etičkim dilemama i kritikama potaknutim eksperimentom, te nekonzistentnosti rezultata istraživanja koja su pokušala utvrditi može li takva vježba doista dugoročno smanjiti predrasude, inačice ove vježbe postoje i danas, čak i za provođenje s odraslim osobama. Također, postoje i druge simulacije za provođenje u razredima, poput Gestapo Holokaust simulacije, s različitim svrhama.
Pouka koju je Jane izvukla iz svog eksperimenta bila je ta da je diskriminaciju moguće smanjiti ako osobe shvate kakav je osjećaj biti diskriminiranim. U ovom eksperimentu treba, između ostalog, uočiti i to da bilo što može biti osnova za diskriminaciju, pa i boja očiju. Pri tome je bitno da neki autoritet prida veću važnost ili pozitivnije vrednuje jednu skupinu u odnosu na drugu.

Tko su danas žrtve diskriminacije?

Ono što su u vrijeme Jane Elliott predstavljali Afroamerikanci, danas predstavljaju još neke manjinske grupe. Dok se velik broj recentnih znanstvenih članaka stranog porijekla bavi diskriminacijom LGBT osoba (akronim koji se odnosi na kolektivnost lezbijki, gay, biseksualnih i transrodnih/transseksualnih osoba), hrvatski mediji veću pozornost pridaju diskriminaciji Roma. Tako se mogu vidjeti naslovi internetskih članaka poput „Otac male Romkinje: ‘Govorili su joj da smrdi i da je glupa, završila je na psihijatriji’“ ili „Djevojke odbila primiti na praksu ‘jer su Ciganke’“.

Istraživanja pokazuju da su Romi marginalna skupina u hrvatskom društvu općenito, pa tako i u školi. Iako su učenici Romi formalno integrirani u škole, socijalna interakcija i komunikacija između njih i ne-romskih učenika nije potpuna i zadovoljavajuća. Osim tradicionalnih predrasuda, razlog tome je i starija životna dob učenika Roma, te njihovo drugačije životno iskustvo i egzistencijalni ciljevi. Neovisno o tome koja je skupina u pitanju, ono na što mediji i istraživanja pokušavaju skrenuti pažnju uglavnom su predrasude i diskriminacija.

Predrasude su unaprijed, a ne na temelju osobnog iskustva, stvoreni sudovi o nekome ili nečemu. Obično se termin „predrasuda“ koristi za negativan stav prema svim pripadnicima neke socijalne skupine (npr. religijske ili etničke skupine, različitim kategorijama osoba – invalidima, ženama, ovisnicima). Djelovanje pod utjecajem predrasuda, prema Allportu, vidljivo je u nekoliko stupnjeva – od najblažeg (ocrnjivanje, izbjegavanje, diskriminacija) do najtežeg (fizički napad, genocid).

Diskriminacija je, dakle, ponašanje usmjereno protiv pripadnika neke skupine, osporavanje njihove ravnopravnosti u svim oblicima socijalnog života. Osim diskriminacije na etničkoj osnovi ili na osnovi seksualne orijentacije, među učenicima je nerijetko prisutna i diskriminacija djece s posebnim potrebama, djece koja dolaze iz obitelji slabijeg socioekonomskog statusa i slično. Gotovo u svakom razredu moguće je naći djevojčicu ili dječaka koji su iz nekog razloga odbačeni, isključeni iz grupe. Pri tome zadirkivanje, izolacija i odbačenost nisu rezervirani samo za „etiketirane“ učenike. Većina je učenika isključena u nekom trenu svog školovanja.

Na postojanje diskriminacije unutar škole mogao bi upućivati i potez osječke osnovne škole Antuna Mihanovića, koja je odnedavna uvela obveznu „školsku odjeću“ za učenike prvog razreda, ne bi li time potaknula osjećaj pripadnosti školi, ali i smanjila socijalne razlike među učenicima.

Kako se diskriminacija manifestira u školi?

O prisutnosti predrasuda i diskriminacije u školi može se zaključiti na temelju prisutnosti govora mržnje. On se u školskom okruženju javlja u obliku pogrdnog nazivanja imenima, podsmjehivanja, ruganja, klevete ili prijetnji. Često verbalno uznemiravanje prethodi fizičkoj agresiji. Nažalost, nije rijetkost da učitelji i školsko osoblje olako prelaze preko toga. Kada škola ne reagira na takav tip nasilja, to može rezultirati razvojem neprijateljske, hostilne klime unutar koje je malo vjerojatno da će učenici koji su žrtve diskriminacije tražiti pomoć.

U školama je također prisutno dobacivanje seksualnih primjedbi i komentara, seksualnog zadirkivanja ili fizičkog dodirivanja i „hvatanja“. Ignoriranje ili minimaliziranje važnosti takvih oblika ponašanja prenosi poruku odobravanja i stvara neprijateljsku okolinu za učenice. Osim toga, ukoliko škola ne reagira, ona pomaže uspostaviti obrazac nasilja u interpersonalnim odnosima s kojim učenici mogu nastaviti i u odrasloj dobi.

Predrasude na etničkoj osnovi također se izražavaju kroz verbalna uznemiravanja (klevete, izrugivanje, grafiti) ili fizičke napade.

Učitelji i nastavnici su oni koji moraju širom otvoriti oči u potrazi za takvim ponašanjima. Najvjerojatnije je da će upravo oni uočiti zadirkivanja, podsmjehivanja, zlostavljanje, izostajanje sudjelovanja u socijalnim aktivnostima na igralištu ili tijekom odmora, znakove predrasuda ili viktimizacije u pisanim radovima i slično.

Kako spriječiti diskriminaciju?

Generalni zaključak brojnih istraživanja jest da su intervencije kojima bi se spriječila diskriminacija i stvorila kultura tolerancije potrebne na svim razinama škole. Osim učitelja i nastavnika, ravnatelj i cjelokupno društvo unutar države imaju svoju ulogu. Također, važno je djelovati na prevenciji, intervenciji i tretmanu.

Na školskoj se razini preporučuje uvođenje školske politike koja promovira toleranciju. Potrebno je jasno definirati politiku škole pružanjem preciznih smjernica o tome što je prihvatljivo ponašanje i definiranjem posljedica za neprihvatljivo ponašanje. Kazne za diskriminaciju dobro je raspraviti s učenicima, istaknuti na web stranicama škole, na hodnicima, pa i u udžbenicima, ne bi li se time osiguralo da svi učenici i njihovi roditelji znaju koja je politika škole i ne bi li vrednovali iste vrijednosti koje njeguje škola. Preporučuje se uputiti i nastavnike u jasne definicije o tome što je govor mržnje u školi, te organizirati za njih programe i treninge koji promiču razumijevanje drugih i učinkovito rješavanje sukoba.

Politiku škole nije toliko teško osmisliti, koliko ju je teško „živjeti“. Važno je da cjelokupno osoblje bude primjer učenicima kako se voditi vrijednostima tolerancije. Uvjerenja koja škola promiče treba jasno i glasno ponavljati, koliko god često je to moguće. Još je važnije stajati iza njih i ponašati se u skladu s njima.

Propisane disciplinske mjere treba provoditi redovito i pravedno. Način na koji škola reagira na diskriminaciju šalje poruku učenicima hoće li ili neće takvo ponašanje biti tolerirano. Rasprava s učenicima o disciplinskim mjerama može dati ideje o tome koje posljedice propisati, a istovremeno potaknuti raspravu s njima o suptilnim oblicima diskriminacije.

Poseban izazov u slučajevima diskriminacije među učenicima je reagirati na način koji će spriječiti ponavljanje takvog ponašanja, ali će istovremeno promijeniti stav prijestupnika o žrtvi diskriminacije. Neki od prijedloga za uspješno rješavanje tog izazova su uključivanje nastavnika (ili neke druge odrasle osobe), kojeg učenik prijestupnik osobito cijeni, u disciplinsku komisiju. On bi mogao imati veći utjecaj od ostatka školskog osoblja na promjenu stava i ponašanja učenika. Ostale strategije usmjerene na promjenu stava učenika prijestupnika su, primjerice, učenje o grupi koja je diskriminirana (npr. izrada seminarskog rada na temu određene grupe).

Bilo bi dobro integrirati različitost na svakodnevnoj razini škole – istraživanjem pregovora o miru među državama u sklopu predmeta povijesti, održavanjem „sajma karijera“ gdje će doći osobe koje mogu raspravljati o različitostima unutar svoje struke, itd. Također je dobro skrenuti učenicima pažnju na negativne posljedice koje imaju predrasude i diskriminacija – mogu se pozvati zagovarači ljudskih prava da održe predavanje u školi, može se organizirati natjecanje u esejima na temu iskustva s predrasudama ili borbe protiv njih i slično.

U svakodnevnom radu, učitelji i nastavnici potiču se na korištenje suradničkog učenja i poticanje razvoja socijalnih vještina, te stvaranje ozračja u kojem učenici zajedničkim snagama rješavaju probleme, slušaju i uče jedni od drugih. Na taj se način želi postići humanizacija odnosa između učenika koji su različiti i povećati njihova spremnost za prihvaćanje različitosti. Izuzev toga, svi učenici moraju naučiti rješavati konflikte mirnim, nenasilnim putem.
Nastavnike se također upućuje na to da prije svega preispitaju vlastite predrasude i diskriminacijska ponašanja. Budući da su oni ti koje učenici gotovo svakodnevno susreću, njihovi stavovi i ponašanja imaju više utjecaja na učenike od same politike škole.

U slučaju etničke diskriminacije, jedna tehnika smanjivanja predrasuda, koja je privukla pažnju posljednjih godina, je osvještavanje većinske skupine po pitanju neopravdane privilegiranosti koju imaju u društvu. To ukratko znači suočavanje sa svim suptilnim oblicima favoriziranja većinske grupe koji su prisutni u društvu, u određenoj školi i slično. Kod takvih tehnika važno je, osim osvještavanja privilegiranosti, dati informacije o tome da se diskriminacija druge grupe može, i na koji se način može, spriječiti. Ukoliko se to ne učini, većinska grupa ostavljena je s osjećajem ljutnje i frustracije zbog spoznaje o vlastitoj sklonosti diskriminaciji.

Čak i ravnatelji imaju svoju ulogu u prevenciji. Oni su ti koji svojim odlukama stvaraju školsko ozračje u kojemu se raspravlja (ili ne raspravlja) o različitostima, u kojemu se vodi (ili ne vodi) borba protiv predrasuda i stereotipa, u kojemu se promiče (ili ne promiče) tolerancija i uključivanje. Norme i ponašanja koja ravnatelji zagovaraju imaju utjecaj na živote učenika.

Jesu li školske uniforme pravo rješenje za suzbijanje diskriminacije?

Oni koji zagovaraju školske uniforme smatraju da one vode boljoj disciplini i ponašanju unutar razreda, smanjuju broj izostanaka iz škole, povećavaju poštovanje učitelja, samopoštovanje i samopouzdanje učenika, smanjuju troškove odijevanja obitelji učenika, društvenu stratifikaciju, potiču razvoj osjećaja pripadnosti razredu i školi, te smanjuju učestalost nasilja i kriminalnih djela.

S druge strane, protivnici školskih uniformi vjeruju da nošenje istih krši učenička prava, da one nisu zaslužne za smanjenje nasilja niti imaju izravan utjecaj na akademsko postignuće, te da će učenici, u situaciji gdje su svi jednako obučeni, pronaći druge načine međusobnog uspoređivanja i nadmetanja (npr. frizura, boja kose, tjelesna težina, visina, modni dodaci i sl.).

Istina je vjerojatno negdje između tih dvaju ekstrema. Rezultati dosadašnjih istraživanja, nažalost, nisu konzistentni.
Rezultati nekih istraživanja podupiru tezu da školske uniforme smanjuju učestalost nasilja u školi, ali ta je istraživanja potrebno razmatrati s oprezom. Naime, uz školske uniforme, u isto se vrijeme nerijetko uvode i dodatne mjere prevencije nasilja – primjerice, veći broj učitelja patrolira hodnicima. Stoga je prilikom istraživanja potrebno odvojiti efekte pojedinih mjera i razlučiti koliko doista uniforme imaju utjecaja na smanjenje nasilja, a koliko utjecaja imaju preostale mjere.

Kako su uopće povezane školske uniforme s nasiljem? U urbanim sredinama stranih zemalja, modni su trendovi usko vezani uz pripadnost određenoj „bandi“. Sukobi koji izbijaju zbog odjeće, jer ona implicira pripadnost jednoj ili drugoj skupini, čine dio uzroka školskog nasilja. Stoga je pretpostavljeno da će školske uniforme smanjiti stopu nasilja, tako što će onemogućiti učenicima da nose boje i karakteristične znakove određene skupine. Postoje neki dokazi da je to doista točno. Primjerice, jedno je istraživanje pokazalo da su učitelji u školama u kojima se nose školske uniforme primijetili niže razine postojanja bandi u odnosu na učitelje u školama koje nemaju propisane školske uniforme. Zanimljivo je, međutim, da je isto istraživanje pokazalo da su učenici u obje vrste škola izvijestili o jednakoj prisutnosti bandi. Može se, stoga, pretpostaviti da učenici uočavaju druge znakove pripadnosti određenoj skupini od same odjeće, što bi značilo da bande i dalje postoje, samo nisu toliko vidljive učiteljima koliko učenicima.

Postoje i istraživanja koja pokazuju da školske uniforme poboljšavaju školsku klimu tako što smanjuju nadmetanje, poboljšavaju samopoštovanje učenika i akademsko postignuće. Istraživanje na 306 srednjoškolskih učenika u Charlestonu pokazalo je da učenici koji pohađaju škole u kojima su propisane školske uniforme imaju značajno bolju percepciju školske klime nego učenici koji pohađaju škole u kojima nisu propisane školske uniforme. Također, učitelji škola sa školskim uniformama izvještavali su o učestalijim pozitivnim ponašanjima učenika i većem broju vršnjačkih interakcija. Međutim, neka istraživanja nisu pronašla nikakve razlike u percepciji školske klime između škola koje su propisale školske uniforme i onih koje to nisu učinile.

Oni koji podržavaju školske uniforme kao prednost ističu i manji trošak za obitelji učenika, posebice dugoročno. No je li zaista tako trebalo bi promotriti usporedbom troškova obitelji koje su na različitim socioekonomskim razinama, a ne promatranjem troškova na uprosječenoj socioekonomskoj razini. Moguće je da se troškovi čak i povećavaju za one obitelji koje inače koriste posuđenu ili odjeću iz druge ruke. Ako se već uvodi pravilo školske uniforme, onda se mora unaprijed planirati što s obiteljima koje si ne mogu priuštiti izdatak nove uniforme, pa makar to bio i izdatak od „samo“ 200 kuna.

Zaključak

Zaključno se može reći da je na predrasude i diskriminaciju važno reagirati kako bi se spriječile negativne posljedice koje diskriminacijska ponašanja mogu imati na žrtve – anksioznost, depresivnost, upotreba alkohola i droga, samoozljeđivanje, loš akademski uspjeh, markiranje iz škole ili čak napuštanje školovanja – te kako predrasude i diskriminacija ne bi eskalirali u nasilje.

Ono što svaki učitelj ili nastavnik može i treba učiniti je prakticirati poštovanje prema vlastitim učenicima i zahtijevati isto od njih – stvaranje takvog ozračja najjednostavniji je oblik prevencije diskriminacije.

 

Izvor: Maja Galić / www.istrazime.com

 

Računalna sigurnost u školi

Računalna sigurnost u školi

Autor: Tomislav Domić

Škola je vjerujem za većinu nastavnika jedno familijarno i ugodno okruženje u kojem rado surađuju sa svojim kolegama, dijele ideje i stvaraju nove projekte. No i kao takvo, ne razlikuje se mnogo od većine radnih mjesta po pitanju odgovornog korištenja računala i računalne opreme. Ona jednako služe zaposlenicima u administraciji kao i nastavnicima pri izvođenju nastave.

Međutim kako se u računalno okruženje škole svrstavaju i učenici, moraju se uzeti u obzir i određene sigurnosne mjere pri korištenju računala. Valja odmah naglasiti da ukoliko neki učenik i iskoristi neki propust u računalnoj sigurnosti da će to napraviti slučajno, iako treba biti spreman da može biti onih koji će to napraviti namjerno.

Općenito, da je lakše pratiti smjernice u članku, podijelio bih odmah stavke računalne sigurnosti na one u računalnoj učionici i na one u svim ostalim dijelovima škole s kojima učenici nemaju doticaj kako na njima nije potrebno provoditi dodatne mjere sigurnosti.

U protekle tri godine koliko sam nastavnik informatike najviše sam problema imao s čišćenjem računala od raznih vrsta zlonamjernih programa (engl. malware). Jednostavno ne možete zabraniti učenicima da „surfaju“ Internetom, a i njegov je pristup potreban za praktično izvođenje nastave. Problem s time je da nastavnici informatike često nisu dovoljno upućeni u problematiku računalne sigurnosti, te instaliraju na računala antivirusna rješenja čiji zahtjevi za resursima nadilaze one koje posjeduje samo računalo, a svi znamo da su u većini učionica računala stara pet ili više godina. Ovdje bih spomenuo antivirusni program Kaspersky (Izvor: http://www.kaspersky.com), koji uspostavlja previše veza pri preuzimanju svojih virusnih definicija i to veoma frekventno što onemogućuje računalo u optimalnom radu. Jedno od mogućih rješenja je rasterećenje radnog resursa računala kako bi ono moglo učinkovito služiti učenicima u radu.

Programi poput DeepFreeze (Izvor: http://www.faronics.com), Windows SteadyState (Izvor: http://www.microsoft.com) i ToolWiz Time Freeze (Izvor: http://www.toolwiz.com) nude mogućnost zaključavanja postavki računala tako da se nakon restarta sve vraća u prvobitno stanje. Ovo je veoma korisno pošto uklanja potrebu za korištenjem antivirusnih rješenja i ažuriranja njihovih virusnih definicija (engl. update). Licenca za DeepFreeze aplikaciju košta oko 5000 kn za 20-ak računala, dok su ostale aplikacije besplatne za korištenje. Ukoliko ne koristite navedena rješenja moja je preporuka da učenici koriste račune s ograničenim privilegijama u Windows okruženjima kako ne bi mogli dodatno instalirati aplikacije ili mijenjati same postavke računala. Također je bitno za utvrditi da li takva računala imaju administratorsku zaporku, što ćete lako provjeriti pritiskom kombinacije tipki CRTL+ALT+DEL na ekranu za prijavu korisnika. U polje za unos korisničkog imena upišete Administrator i pokušate se logirati s praznim poljem za zaporku. Ako je prijava uspjela, tada je potrebno postaviti zaporku, za koju je zbog jednostavnosti dobro da bude ista na svim računalima u učionici.

Učenici vole preuzimati filmove i ostale multimedijalne sadržaje putem interneta kako znaju da je CARNetova veza na Internet velike brzine, a u tome im pomažu i portabilne verzije torrent klijenata (Izvor: http://www.portableapps.com), te sami pretraživači baza za torrente (Izvor: http://www.thepiratebay.se). Nažalost CARNet nema mogućnost limitiranja ovakve vrste sadržaja što je i razumljivo jer se radi o velikom broju IP adresa ostalih klijenata na mreži, a samu torrent datoteku učenik može donijeti na USB sticku ili preuzeti putem elektroničke pošte. Rješenje je u ograničavanju internet brzine računala kako njegova brzina veze može ometati druga računala pa i nastavnikovo u korištenju Interneta. Primjer aplikacije koja može ograničiti količinu primljenog i poslanog prometa je NetLimiter (http://www.netlimiter.com), koja ima i svoju besplatnu inačicu.

Učenici će također za vrijeme testa ukoliko se on izvodi na računalu, pokušati prepisati tj. poslati jedan drugome kopirana rješenja. Kako biste to spriječili, najlakše je ručno ugasiti mrežni uređaj preko kojeg su povezana računala u učionici ukoliko to neće izazvati probleme s ostalim računalima u školi.
U računalnim učionicama znali su se nažalost dogoditi i slučajevi krađe, tako da je uputno komponente koje ne koristite trenutno u nastavi (npr. slušalice, mikrofon, fotoaparat i sl.) držati zaključane i izvan dosega učenika, a računalnu učionicu pogledati poslije sata kako bi utvrdili da je sve na svome mjestu. Problem s računalima učenika je i gašenje računala, jer se ponekad dogodi da učenici računalo ostave upaljeno preko noći radi preuzimanja velike količine datoteka preko P2P mreža. Kako bi se to spriječilo moguće je instalirati jednostavnu skriptu u programu Windows Scheduler, koja gasi računalo npr. nakon 20 sati ili besplatan program Auto Shut Down Reboot 2.0 (Izvor:
http://www.freenew.net).

Što se tiče računala u zbornici ona su često puta zaražena štetnim programima (eng. malware). Vjerojatan razlog tome je korištenje različitih vanjskih memorija (npr. USB stick) i pregledavanje nesigurnih web sjedišta. Stoga je svakako potrebno raditi na obrazovanju nastavnika u području sigurnosti, no jedno od mogućih rješenja je instalacija Linux operativnog sustava, koji je zbog drukčije arhitekture otporan na zarazu i širenje zlonamjernih programa. Nakon instalacije potrebno je  naučiti korisnike kako i gdje će spremati datoteke na novom sustavu, te provjeriti može li se uspješno na njemu instalirati printer.

Ponekad se dogodi da nastavnici zamole učenike da im pomognu oko izvođenja određenih operacija na računalu. No ukoliko ostavite učenika bez nadzora na radnom računalu zaposlenika, može se dogoditi  da pritom  instalira aplikacije koje mogu ozbiljno ugroziti sigurnost  korisnika računala.
Dalje, za školu je poželjno da ima barem dvije pristupne točke na koje se mogu spajati korisnici. Jedan svakako u zbornici kako bi rasteretio tamo već instalirana računala te omogućio rad preko prijenosnih računala. Te drugi u računalnoj učionici koji može poslužiti u iste svrhe te za potrebe izvođenja praktične nastave. Važno je da oba budu osigurani s WPA/WPA2 razinom zaštite te da njihovi SSID nazivi mreža budu izmijenjeni budući da postoje aplikacije koje su mogu i na pametnim telefonima probiti WEP zadane (engl. default) zaporke.

Praksa u Prehrambeno-tehnološkoj školi u Zagrebu je pokazala da postoje prioritetna računala u školi; to su računalo ravnatelja, računala u računovodstvu i računalo nastavnika informatike. Bez njih će određeni radni procesi u školi biti zaustavljeni pa im se treba pridodati posebna pažnja, odnosno potrebno ih je dodatno osigurati s programske i sklopovske strane kako bi bili potpuno funkcionalni. Sa sklopovske strane potrebno je osigurati UPS utikače, UPS protunaponsku zaštitu te adekvatna postolja za kučište. Također bi bilo dobro da računalo ima barem RAID 1 zaštitu podataka na instaliranim diskovima tako da se redovito izrađuju sigurnosne kopije na drugom disku u slučaju bilo kakve greške u radu. Svakako je poželjno da računala koja korisnici koriste više sati u danu budu opremljena većim monitorima,  jer veličina ekrana poboljšava pregled pokrenutih radnih procesa.

Greške koje će zaposlenici škole najčešće napraviti su posljedica ustaljene prakse korištenja računala. Zatim ostavljanje zapamćenih zaporki na javnom računalu u pregledniku, to je nešto što bih zaista trebali izbjegavati. U ovom slučaju je najbolje samo podesiti preglednike da brišu priručnu memoriju pri svakom napuštanju programa.

Nedovoljno upućeni korisnici često puta šalju elektroničku poštu velikoj količini primatelja bez jasno označenog BCC sadržaja što znači da će svi ostali moći vidjeti ostale adrese primatelja. Ovo predstavlja ozbiljan problem s neželjenom elektroničkom poštom (engl. spam) ukoliko pošta stigne do zlonamjernog korisnika.

Gastro 2013.

Za provedbu natjecanja učenika u obrazovnom sektoru za turizam i ugostiteljstvo, GASTRO 2013., usvojeni su i objavljeni potrebni provedbeni dokumenti.
Pravilnikom natjecanja  utvrđuje se svrha i cilj natjecanja, sadržaj i razine natjecanja,  natjecateljske discipline, pravo sudjelovanja na natjecanju, sastav ekipa za natjecanje, dužnosti sudionika natjecanja, obveze i dužnosti organizatora i suorganizatora natjecanja , načini ocjenjivanja   i sl.

Upute za natjecanja i smotre u 2012/2013.

Posebne upute za svako natjecanje i smotru  objavljene su na internetskim stranicama

Agencije za odgoj i obrazovanje u Katalogu natjecanja i smotri.

Smotre i natjecanja

U sljedećoj godini bit će održano 31 natjecanje i smotra. Posebne upute za svako natjecanje i smotru bit će objavljene do 15. prosinca 2012. godine na internetskim stranicama Agencije za odgoj i obrazovanje u Katalogu natjecanja i smotri.

Od 2013. godine uvode se neke novine u sustav natjecanja i smotri te se zbog racionalizacije sredstava iz državnog proračuna ukidaju, odnosno, Agencija za odgoj i obrazovanje neće provoditi neke smotre odnosno natjecanja.  U 2013. godini ukidaju se Ekološki kviz Lijepa naša i Smotra i natjecanja učeničkih domova Domijada.  Smotra Dani kruha i Smotra učeničkih zadruga od sljedeće godine održavat će se samo na školskoj i županijskoj razini u onim županijama koje pokažu interes za održavanje spomenutih smotri. Agencija za odgoj i obrazovanje i dalje će stručno poduprijeti održavanje tih smotri. Od iduće školske godine Agencija za odgoj i obrazovanje samostalno će organizirati reviju filmskog i videostvaralaštva djece. Na tom natjecanju, koje se od iduće školske godine zove Smotra hrvatskog školskog filma, sudjelovat će filmske družine iz osnovnih i srednjih škola te učeničkih domova, a s obzirom na to sa Smotre LiDraNo izuzet će se kategorija videofilmskih radova. U Katalog natjecanja i smotri od iduće školske godine uvodi se novo natjecanje Opisujmo sustave na kojem će moći sudjelovati  učenici srednjih škola.

Novina je da će od iduće školske godine na natjecanjima i smotrama moći sudjelovati učenici 7. i 8. razreda osnovne škole i učenici srednjih škola, a  učenici 5. i 6. razreda osnovnih škola u kategorijama, odnosno natjecanjima i smotrama u kojima su sudjelovali u 2012. godini.Učenike za natjecanja i smotre, koje moraju proizlaziti iz redovitog školskog programa i izvannastavnog rada koji se provodi tijekom školske godine i sastavni su dio godišnjega plana i programa rada škole, mogu pripremati i pratiti isključivo mentori zaposleni u odgojno-obrazovni ustanovi (osnovnoj školi, srednjoj školi ili učeničkom domu).

Samovrednovanje strukovnih škola

Zakonom o strukovnom obrazovanju  (Narodne novine, br. 30/2009.) škole su dužne provoditi samovrjednovanje i  to za sljedeća ključna područja:

– planiranje i programiranje rada,
– poučavanje i podrška učenju,
– postignuća polaznika,
– materijalni uvjeti i ljudski potencijali,
– profesionalni razvoj zaposlenika,
– međuljudski odnosi u ustanovi za strukovno obrazovanje,
– rukovođenje i upravljanje,
– suradnja s ostalim dionicima.

Samovrjednovanje ustanove za strukovno obrazovanje prati i vrjednuje Povjerenstvo za kvalitetu, kojega imenuje tijelo upravljanja ustanove za strukovno obrazovanje.

 

Kurikulum građanskog odgoja i obrazovanje

Kurikulum građanskog odgoja i obrazovanja usmjeren je na cjelovit razvoj građanske kompetencije, što znači da se njime podjednako razvijaju sve strukturne i funkcionalne dimenzije: činjenično, procesualno i vrijednosno znanje, uključujući primjenu stečenog znanja u školi i lokalnoj zajednici. Predviđeno je da se kurikulum provodi na više načina; obvezno, međupredmetno u osnovnoj i srednjoj školi, kao izborni predmet u višim razredima osnovne škole te kao redoviti predmet u srednjoj školi.

Kurikulum pročitajte u privitku.

Novosti MZOS, AZO i ASOO

Animirani film o reformi strukovnog obrazovanja u RH

Na mrežnim stranicama Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih postavljen je kratki animirani film o reformi strukovnog obrazovanja u RH koju provodi Agencija.

Film na jednostavan način opisuje novi pristup strukovnom obrazovanju, kojim se ono povezuje s potrebama tržišta rada, a koji je razvila Agencija.

Film je napravljen u suradnji i uz podršku IPA projekta "Jačanje institucionalnog okvira za razvoj strukovnih standarda zanimanja, kvalifikacija i kurikuluma" koji je financiran sredstvima EU.

Pravilnik o evidenciji radnog vremena....

Na temelju odredbe članka 99. stavka 2. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine«, br. 87/08., 86/09., 92/10., 105/10. – isp. i 90/11.), ministar znanosti, obrazovanja i športa donio je 

PRAVILNIK O EVIDENCIJI RADNOG VREMENA ZA RADNIKE ŠKOLSKIH USTANOVA.

On-line prijavljivanje na stručne skupove

Od 1. siječnja 2011. godine za sve odgojno-obrazovne radnike prijavljivanje na stručne skupove u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje obvezno je isključivo putem e-aplikacije. Svim sudionicima stručnih usavršavanja e-aplikacija omogućava prijavljivanje na stručni skup u bilo kojem trenutku i s bilo kojeg mjesta, osuvremenjuje rad s novim tehnologijama, osigurava svakom odgojno-obrazovnom radniku prijavu, daje pravovremene povratne informacije o prijavljivanju, omogućava pouzdano izdavanje potvrda i pridonosi kvalitetnijoj pripremi i organizaciji stručnih skupova.

Pravilnik o načinima, postupcima....

Na temelju članka 72. stavka 9. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, broj 87/08., 86/09., 92/10. i 105/10.-ispr.), ministar znanosti, obrazovanja i športa donio je

PRAVILNIK O NAČINIMA, POSTUPCIMA I ELEMENTIMA VREDNOVANJA UČENIKA U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI.

.

Pravilnik o normi rada nastavnika.....

Na temelju članka 104. stavka 7. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama (»Narodne novine«, broj 87/08., 86/09. i 92/10.) ministar znanosti, obrazovanja i športa donio je

PRAVILNIK O NORMI RADA NASTAVNIKA U SREDNJOŠKOLSKIM USTANOVAMA.

Pravilnik o polaganju stručnog ispita....

Na temelju članka 75. Zakona o osnovnom školstvu (»Narodne novine«, broj 59/90.,26/93., 27/93., 7/96., 59/01. i 114/01.) i članka 80. stavka 5. Zakona o srednjem školstvu (»Narodne novine« broj, 19/92., 27/93., 50/95., 59/01. i 114/01.), ministar prosvjete i športa donosi

PRAVILNIK O POLAGANJU STRUČNOG ISPITA UČITELJA I STRUČNIH SURADNIKA U OSNOVNOM ŠKOLSTVU I NASTAVNIKA U SREDNJEM ŠKOLSTVU.

Pravilnik o napredovanju....

Na temelju članka 76. Zakona o osnovnom školstvu ("Narodne novine" broj 59/90. i 27/93.) te članka 83. stavka 3 Zakona o srednjem školstvu ("Narodne novine" br. 19/92., 26/93., 27/93. i 50/95.) ministar prosvjete i športa donio je

PRAVILNIK O NAPREDOVANJU UČITELJA I NASTAVNIKA U OSNOVNOM I

SREDNJEM ŠKOLSTVU.

Pravilnik o obveznim udžbenicima....

Na temelju članka 10. stavka 4. Zakona o udžbenicima za osnovnu i srednju školu (»Narodne novine«, broj 27/2010.) ministar znanosti, obrazovanja i športa donio je


PRAVILNIK O OBVEZNIM UDŽBENICIMA I PRIPADAJUĆIM DOPUNSKIM NASTAVNIM SREDSTVIMA.

Priloženi dokumenti:
Pravilnik o obveznim udzbenicima.pdf

Pravilnik o pedagoškoj mjeri....

Na temelju članka 86. stavka 4. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine«, br. 87/08. i 86/09.), ministar znanosti, obrazovanja i športa donio je 

PRAVILNIK O PEDAGOŠKOJ MJERI ODGOJNO-OBRAZOVNOG TRETMANA PRODUŽENOG STRUČNOG POSTUPKA.

Priloženi dokumenti:
Pravilnik o pedagoskoj mjeri.....pdf

Državni pedagoški standard....

Na temelju članka 87. Zakona o srednjem školstvu (»Narodne novine«, br. 19/92., 26/93., 27/93., 50/95., 59/01., 114/01. i 81/05.) Hrvatski sabor na sjednici 16. svibnja 2008. donio je

DRŽAVNI PEDAGOŠKI STANDARD

SREDNJOŠKOLSKOG SUSTAVA ODGOJA I OBRAZOVANJA.

Priloženi dokumenti:
Drzavni pedagoski standard.docx

Zakon o stručno pedagoškom nadzoru

Na osnovi članka 89. Ustava Republike Hrvatske, Predsjednik Republike Hrvatske donio je odluku


ZAKON O STRUČNO-PEDAGOŠKOM NADZORU.

Zakon o odgoju i obrazovanju....

Na temelju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, Predsjednik RH je donio odluku

ZAKON O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI.

Oglasna ploča
 
Kalendar
« Studeni 2017 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
30 31 1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
Prikazani događaji

 
Profesor(ica) godine

SANDA PERČI, nastavnica kuharstva

 
Učenik(ca) godine

PETAR MUDRINIĆ, 3.C

 
Korisni linkovi

 

Učenički dom Lovran

   

Katalog knjižnice 

 

 

 
Rječnici
 
Linkovi




 
Najava

 

 

 

 

 
Ravnatelj...

                       

Projekt (U)gosti na doručku!

Ugostiteljska škola Opatija u svom je osamdeset godišnjem radu stekla poseban ugled, među stručnjacima kao vrsna stručna škola, a među učenicima kao škola u kojoj se stječe dobro obrazovanje koje omogućuje i brže zapošljavanje. O dobrim rezultatima rada u školi najbolje govore brojne nagrade, diplome, medalje...

Tako je tijekom godina pokrenuto niz zanimljivih projekata, od kojih neki traju samo jednu godinu, a neki su višegodišnji. Ovogodišnji projekt, koji bi trebao biti višegodišnji jer je - izazovan i zahtjevan - nazvali smo (U)GOSTI NA DORUČKU......

Njime želimo promovirati doručak (zajutrak) kao najvažniji dnevni obrok, koji ima isti značaj i za učenike, i za zaposlenike, ali i za goste koji određeno vrijeme svog godišnjeg odmora i oporavka borave na Opatijskoj rivijeri. Zbog sve bržeg tempa rada i užurbanog načina življenja doručak je postao ne samo zapostavljeni obrok, nego i obrok koga se najčešće preskače. Ručak se u mnogim obiteljima pretvorio u jedini topli obrok u večernjim satima, a večera je također skoro nestala. Nama je cilj doručku vratiti izgubljeni značaj. Stoga smo pokrenuli ne samo ovaj projekt, nego ćemo nastojati da se doručak vrati u ugostiteljske objekte "na velika vrata", da se pri tom obrati pozornost na zdrav način pripreme i konzumiranja doručka, da se u pripremi koriste samo zdrave i autohtone namirnice i da doručak postane BRAND OPATIJSKE RIVIJERE. Naša je zamisao bila da na tako priređenIm doručcima tijekom godine ugostimo značajna imena iz naše svakodnevnice, od političara do sportaša i kulturnih radnika. Mislimo da će se uz njihova imena najbrže pronijeti glas o zdravom jutarnjem obroku. Gost na prvom doručku bila nam je poznata modna stilistica Žuži Jelinek, na drugom ni manje ni više nego PREDSJEDNIK REPUBLIKE HRVATSKE prof.dr.sc Ivo Josipović, na trećem počasni konzul Republike Poljske u Hrvatskoj prof.dr.sc Amir Muzur, na četvrtom smo ugostili kraljicu karnevala i meštra Tonija, na petom ministra Željka Jovanovića i sportaše: Miloš Milošević, Samir Barač, Ivan Krapić, Snježana Pejčić, Jelena Kovačević, Alvaro Načinović, Juraj Divjakinja. Na šestom doručku gosti su bili glumci Pero Kvrgić, Lela Margitić, Vitomira Lončar, Zijad Gračić, Marko Torjanac, Voljen Grbac, Denis Brižić...., a na Dan Europe ugostili smo šefa delegacije EU u RH Paula Vandorena, Hrvoja Marušića, pomoćnika ministrice vanjskih i europskih poslova, Vidoja Vujića, obnašatelja dužnosti župana PGŽ, Ivu Dujmića, gradonačelnika Opatije, Ivana Vidakovića - direktora Microsfot Hrvatske, Edvina Jurina, direktora McCann Ericsson Hrvatska, počasne konzule Dasnke, Finske i Poljske... Osmi doručak protekao je u Mikovskom (glazbenom ozračju), a ugostili smo Andreja Bašu, Vesnu Nežić Rzužić, Šajetu, Duleta i Silvanu Jeličić, Maria Šimunovića, Ljubu Kuntarića, Danijela Načinovića, Darka Čargonju.....

I školska godina 2012./2013. započela je svojim prvim doručkom. Na početku godine ugostili smo i duhovno se obnovili uz mnogobrojne svećenike i drage prijatelje od kojih ćemo izdvojiti fra Zvjezdana Linća, vlč. Ivana Tambolaša-župnika iz Opatije, vlč Ivana Milardovića-župnika iz Jelenja, Danijela Delongu-glasnogovornika Riječke nadbiskupije, vjeroučitelje iz mnogih škola... Nastavili smo s najpoznatijim DJ-jevima s ovih naših prostora, izbornikom hrvatske nogometne reprezentacije Igorom Štimcem i vatrenima, ministrom turizma Veljkom Ostojićem, Tonyjem Cetinski. Na dan liječnika u RH, točnije 26.02.2013. ugostitli smo priznate liječnike izPGŽ,ali i šire na čelu s ministrom znanosti, obrazovanja i sporta doc.dr.sc. Željkom Jovanovićem. Društvo za stolom su mu pravili:prim.dr.sc. Marijan Cesarik, zamjenik ministra zdravlja RH, Siniša Varga, ravnatelj HZZO, Petar Skansi, pomoćnik ministra obrazovanja, Herman Haller, ravnatelj KBC Rijeka, Branko Šestan, ravnatelj Ortopedske bolnice Lovran i brojni drugi eminentni liječnici. A tko slijedi? Pratite nas.....

Projekt nismo samo izmislili. Prethodila su mu istraživanja kojom smo saznali da li i koliko naši učenici doručkuju, da li naši mještani koriste ovaj obrok, da li ga znamenite ličnosti preskaču ili mu posvećuju dužnu pažnju? Rezultati su poražavajući. Čak 60 posto osoba preskače doručak. I to je bio prvi siguran znak da smo na dobrom putu promovirati naš projekt, nastojati s njim upoznati ugostiteljske i hotelske djelatnike, a prvenstveno potaknuti naše učenike da ga počnu koristiti i dalje protežirati u svojim budućim radnim sredinama.

Prvi rezultati projekta su izvrsni. Svi su gosti bili oduševljeni posluženim obrokom, a učenici i nastavnici zadovoljni jer se ovi mali a zdravi obroci relativno lako i brzo pripremaju.

                                                                                                                                                                                                                                                   

 

 
Novosti iz CARNeta
Učitavanje RSS feeda je završilo s greškom: 404
 
Forum
 
Preporuka naših učenika

     

 
Tvrtke - prijatelji škole

Prehrambeno industrijski kombinat d.d. Rijeka – PIK RIJEKA – danas je moderna tvrtka s dugogodišnjom tradicijom, tvrtka koja proizvodi kvalitetne prehrambene proizvode prema visokim standardima.

 

Liburnia Riviera Hoteli d.d. danas je jedna od najvećih hotelskih tvrtki u Republici Hrvatskoj, koja poslovanje temelji na tradiciji i povjerenju gosta, te stručnim djelatnicima.

 

Kandit Osijek ima dugu tradiciju u proizvodnji bombona, vafla i raznih slatkiša.S radom je započela 1920.g. Kandit čokolade, praline, bomboni, te krem proizvodi mame uzdahe svih generacija.

 

Časopis za kulturu stola - Iće & piće  prezentira hrvatsko kulinarsko naslijeđe, ali i suvremene trendove u kuhanju, vinarstvu, maslinarstvu...,

 

Tvrtka Thorax d.o.o. je specijalizirana za organizaciju, realizaciju, promociju i upravljanje koncertnim, kulturnim, poslovnim, sportskim i ostalim događanjima – event management.

 

Hotel Grand Adriatic nalazi se u neposrednoj blizini središta grada Opatije, iznad šetnice Lungomare. Kvalitetom, ponudom , te sadržajima udovoljit će i najzahtjevnijem gostu.

 

Više od pet stoljeća iskustva i bogate tradicije proizvodnje likera i alkoholnih pića pretočeno je u današnju tvrtku. Maraska d.d. moderna je hrvatska tvrtka koja uz tradicionalnu proizvodnju i prodaju alkoholnih pića proizvodi i bogati asortiman bezalkoholnih pića raznih vrsta i okusa.

 

Riječke tvrtke Tpk, Arcus i Ivad, prve u Hrvatskoj u domeni veleprodaje pića, ujedinjuju se u poduzeće TIA partner .Svojim kupcima nude prepoznatljivu kvalitetu usluge, uz zajamčenu profesionalnost, pouzdanost i fleksibilnost.

 

KRAŠ – okus koji spaja generacije već cijelo stoljeće.
O Krašu najbolje govore njegovi brandovi poput Bajadere, Griotte deserta, Dorina čokolade, Životinjskog carstva, Domaćice, Napolitanki, Kiki i Bronhi bombona, te ostali proizvodi dobro poznati brojnim potrošačima.

 

NIKAS - CARSTVO OKUSA NA NAJVIŠOJ RAZINI 

Nikas d.o.o. je utemeljeno 1990.g. Osnovna djelatnost tvrtke je zastupanje, uvoz i distribucija poznatih prehrambenih brendova. Od 2007.g. posjeduju licencu Universita del caffe della Croazia.

PREHRAMBENA INDUSTRIJA FAMI-S NAŠIH POLJA DO VAŠEG STOLA, SAMO ISKONSKA PRIRODA

Fami priča započinje 1989. godine u Donjem Miholjcu. FAMI GRUPA, osim začina proizvodi široku paletu sokova, sirupa, stolne vode, tjestenine i pekarskih proizvoda, kao i pakiranja velikog broja različitih prehrambenih proizvoda, ukupno 232 proizvoda pod vlastitom robnom markom.

 

TISAK

Tisak, član Agrokor koncerna, najveći je maloprodajni lanac kioska te vodeći hrvatski distributer tiskovina, duhanskih proizvoda, prepaid bonova i start paketa  telekom operatera te ostalih proizvoda.

COCA-COLA

Coca-Cola HBC Hrvatska jedna je od najvećih tvrtki u industriji bezalkoholnih napitaka u državi, a ujedno je i ovlaštena punionica tvrtke The Coca-Cola Company


 

ZVIJEZDA d.d.

Zvijezda uspješno egzistira u vrhu hrvatskog prehrambenog tržišta više od 90 godina. Vrijednosti koje odlikuju Zvijezda proizvode jesu izvornost, izvrsnost i prepoznatljivost

JAMNICA d.d.

Jamnica d.d., je hrvatski proizvođač mineralnih voda osnovan 18. listopada 1828. godine. Dio je koncerna Agrokor

METRONET d.d.

Metronet je dioničko društvo utemeljeno u svibnju 2005. godine sa sjedištem u Zagrebu. Osnovna djelatnost Metroneta je pružanje telekomunikacijskih usluga putem vlastite TK mreže na području Republike Hrvatske.

 

 
Mala škola bontona

Lijepo ponašanje je jedan od osnovnih dijelova bontona. To je idealna prilika da muškarac pokaže sve lijepe manire koje posjeduje, a da žena zablista svojom elegancijom i otmjenošću. Bez obzira da li se radi o prestižnom, skupom restoranu, pizzeriji, konobi ili gradskoj kavani, plaži, domu maniri jednog gospodina i jedne dame su uvijek isti.

MOLIM, IZVOLI, HVALA OPROSTI

Kako u većini životnih situacija, tako i u restoranu, pristojno ponašanje, ljubazno ophođenje prema ljudima i nasmiješeno lice otvaraju sva vrata. 

Nepotrebno je ulaziti u preveliku priču sa konobarima, saslušajte što vam preporučuju, a ako su vam takvi detalji suvišni, onda ih prekinite ljubaznim tonom. Slobodno postavite pitanja o hrani ili piću, a konobari bi trebali biti dobro upućeni u sastojke i način pripreme.

Na kraju im zahvalite na usluzi i istaknite ako vam se neko jelo posebno svidjelo. Kažite konobaru da prenese kuharu vaše komplimente, onda će svi biti zadovoljni.

U svim prilikama u kojima se nađete, ne zaboravite na četiri čarobne riječi MOLIM, HVALA, IZVOLI i OPROSTI - to je način da lijepo zaokružite ugodan boravak u restoranu.

 
Iz knjige dojmova...

 

Ugostiteljska škola Opatija ostvarila je odlične rezultate i doprinijela razvoju ugostiteljstva i turizma. Čestitam nastavnicima i učenicima na uspjesima.

Danas sam i sam imao priliku uvjeriti se u kvalitetu rada škole. Siguran sam da će škola nastaviti s uspješnim radom.

 

prof.dr.sc. Ivo Josipović

Predsjednik RH